• 6.jpg
  • 7.jpg

Povijest grada

PRAPOVIJESNO RAZDOBLJE


Geološki nalazi  šireg područja brodske okolice sežu u vrijeme paleozoika (oko 300 milijuna godina starosti), a najstariji tragovi pojave živih bića pripadaju vremenu tercijara (oko 20 milijuna godina starosti) i vežu se uz nalaze fosila  Panonskog mora (okamenjeni puževi, školjke, ježinci, ribe, koralji, zvjezdače i slično). Najznačajniji su nalazi kralježaka kita i zubi morskih pasa. Kopneni sisavci  javljaju se u ovom prostoru u vrijeme kvartara ( oko milijun godina starosti).Osobito su česti nalazi  mamuta, spiljskog medvjeda, bizona, jelena lopatara, a najznačajniji je nalaz lubanje stepskog slona pronađenog pri iskopu kanala Glogovica u samom gradu  1957. godine. Ovaj primjerak datira se oko 400 tisuća godina starosti i predstavlja  najcjelovitiji takav nalaz u ovom dijelu Europe. Najstariji  nalazi ljudske prisutnosti u okolici  sežu u vrijeme starijeg neolitika( mlađe kameno doba – 8000 godina starosti), vrijeme stvaranja prvih naselja, kada se osim lovom i ribolovom čovjek počinje baviti stočarstvom i zemljoradnjom, a živi u zemunicama. Uvjeti za život u brodskoj okolici bili su vrlo povoljni, jer se javlja velik broj naselja najstarije neolitičke kulture u jugoistočnoj Europi – starčevačke  kulture.U gradu i okolici postoji desetak lokaliteta ove kulture, a najznačajnija nalazišta su na Igraču kraj Broda, Ciglani u Brodu i na Dužinama kraj Zadubravlja. Brojni arheološki lokaliteti i nalazi svjedoče  o seobama  različitih populacijskih elemenata i  donošenju novih kultura, novih načina života:sopotske, badenske,kostolačke, vučedolske, vatinske, kulture žarnih polja i dolaska novih doba- brončanog, starijeg  i mlađeg željeznog doba. U četvrtom stoljeću prije Krista stižu u naše krajeve Kelti iz Galije, zauzimaju prostor Slavonije pa tako i brodsku okolicu. Keltska vlast traje sve do prvog stoljeća prije Krista, kada u ovo područje prodiru Rimljani.

RIMSKA MARSONIJA

Do dolaska Rimljana na ovim su prostorima  živjela panonska plemena, srodna Ilirima, mjestimično pomiješana s Keltima. Brodski kraj pripadao je moćnom panonskom plemenu Breuka koji su zauzimali veliko područje s obje strane Save od Broda do Srijemske Mitrovice te  vukovarski i vinkovački kraj. Nakon gušenja velikih panonskih pobuna ( 12.godine pr.n.e i 9. godine n.e. ) Panonija je pokorena i postaje rimska provincija .Počinje postupni proces njene romanizacije i urbanizacije .Da su Breuci bili  masovno uključeni u rimsku vojsku svjedoče nalazi nekoliko rimskih vojničkih diploma i mnogi nadgrobni spomenici. Za Marsoniju , odnosno za Brod je posebno značajna rimska diploma pronađena  u Savi nizvodno od Broda 1997.  a izdana je 71. godine u vrijeme cara Vespazijana  veteranu rimske vojske Likaju, stanovniku Marsonije koja se na diplomi javlja u obliku MARSVNNIA. Ovo je prvi pisani naziv antičkog grada na mjestu današnjeg Broda. Oblik Marsvnnia potvrđuje mišljenje o domaćem podrijetlu ovog imena koji je do danas sačuvan u nazivu rječice Mrsunje .Diploma predstavlja najbolje očuvani primjerak somenika te vrste i velik je doprinos hrvatskoj arheološkoj znanosti i brodskoj kulturno-povijesnoj baštini.                                             

BROD

U srednjovjekovnim pisanim izvorima Brod se pod tim imenom, prema dosadašnjim spoznajama, prvi put spominje 20.srpnja 1244. godine u darovnici hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Nalazio se na ušću Mrsunje  u  Savu i bio u posjedu znamenite i moćne feudalne obitelji Berislavića Grabarskih. Pridjev Grabarski dobili su po matičnom posjedu u selu Grabarju u blizini Slavonskog Broda.
Brod  kakav je u svojoj osnovi i danas u staroj jezgri  izgradili su Berislavići na prijelazu  15. i 16. st. Imao je oblik pravokutnika sa zemljanim bedemima i opkopima  zbog obrane od Turaka. Brod je u njihove ruke pao 1536. godine i ostao pod turskom vlašću sve do 1691. kada su ga u sklopu oslobođenja Slavonije od Turaka  konačno oslobodili ban Nikola Erdody i general Herzog de Croy. Uspostavom mira između Austrije i Turske Sava postaje stalnom granicom između dviju država, a posavski dio Slavonije uključuje se u obrambeni sustav Vojne krajine. 

TVRĐAVA

Tvrđava Brod - Arhitektonska projekcija obnove barokne tvrđaveVažan događaj u povijesti Broda 18. stoljeća svakako je izgradnja tvrđave  za obranu od Turaka, iako ta njezina svrha nikada nije  u praksi  potvrđena. Odluka o početku gradnje  brodske tvrđave donesena je 1715. godine, a provedbu generalnog plana izgradnje odobrio je osobno, svojim potpisom princ Eugen Savojski .Već u vrijeme njene gradnje turska je opasnost znatno oslabila, a uskoro stvarno više nije ni postojala.Za izgradnju tvrđave iskorišten je  slobodan prostor između civilnog naselja i stare utvrde koja je čuvala prijelaz preko Save. Zbog  političkih, financijskih, materijalnih i tehničkih razloga dolazilo je do čestih prekida gradnje, tako da je izgradnja punog, izvornog  obujma tvrđave trajala gotovo 60 godina, a odvijala se u nekoliko faza. Ovaj veliki fortifikacijski kompleks  u punom opsegu prostirao se na šezdesetak hektara .Funkcija pograničnog  obrambenog objekta ukinuta je 1860. godine U prvoj polovici  19. stoljeća u tvrđavi  su, uz već ranije izgrađene bolničke, gospodarske, vojne ,stambene zgrade, kapelicu, kapelanov stan i druge pomoćne  zgrade, zdence i mostove, i  na tvrđavskoj glasiji podignuti parkovi. Ostatak dijela parka podignutog na tvrđavskoj glasiji danas je gradski park «Klasije» Budući da je tijekom 18. i 19. stoljeća granica između  austrijskog i turskog carstva čvrsto ostala na Savi, sve do 1878. tvrđava je uglavnom služila  kao skladište i prepreka mogućem ubacivanju neprijatelja pravcem kroz srednju Slavoniju. Te je godine brodska tvrđava poslužila kao glavno polazište za austro-ugarsku okupaciju Bosne i HercegovineNakon toga je tvrđava prestala  biti pogranična utvrda, ali  je  zadržala u funkciji vojarne sve do rujna 1991. kada je u kraćoj borbi s Hrvatskom vojskom  bivša JNA položila oružje. U ožujku 1994. Hrvatska vojska predala je tvrđavu na upravu Gradu Brodu, čime su stvoreni uvjeti za njezinu obnovu i integraciju u gradsku jezgru. U obnovljenim tvrđavskim vojnim objektima danas  su Klasična gimnazija, Gradsko poglavarstvo, Glazbena škola, Galerija umjetnina Branka Ružića, Turistički infocentar. U tijeku su radovi na obnovi trga s kapelicom sv. Ane.                                  

BROD U NOVIJE DOBA

Brod u Domovinskom ratuUkinućem Vojne granice  1871. Brod dobiva status grada i postaje središte velikog područja Sjeverno i južno od rijeke Save. Nastaje  grad srednjoeuropske arhitekture s palačama bogatih trgovaca i industrijalaca  u stilu  historicizma i secesije. U dodiru s različitim kulturama razvijao se kao snažno  prometno središte, razvijajući u početku trgovinu i obrt, a početkom 20. stoljeća  počinje se razvijati u jako industrijsko središte. Utemeljena je drvna industrija Slavonija, a zatim 1921.  i Tvornica vagona, strojeva i mostova  Brod na Savi. Kao jako industrijsko i prometno  središte grad je  doživio teška razaranja u Drugom svjetskom ratu s gotovo potpuno uništenom industrijom i prometnom infrastrukturom.Brod je uz Zadar bio najviše bombardiran grad u Drugom svjetskom ratu. Brzi razvoj u jako obrazovno, kulturno  i industrijsko središte grad doživljava od 1945. do 1985. godine kad u njemu djeluju poduzeća Đuro Đaković, Slavonija DI, Oriolik, PPK Jasinje i druga  u svijetu  poznata poduzeća. Raspad bivše države i agresiju JA, Srbije i Crne Gore grad je dočekao s 55 tisuća stanovnika. Hrvatski duh i opredjeljenje za neovisnu i demokratsku Hrvatsku  Brod je  u Domovinskom ratu  platio teškim sedmomjesečnim razaranjima u kojima su poginula 182 stanovnika grada, od kojih 28 djece, 591 Brođanin je ranjen, a s područja  brodske općine u obrani Hrvatske poginulo je 399  hrvatskih vojnika čija su imena uklesana u spomenik poginulim braniteljima u središtu garda. Iznimno humanu ulogu Brod je odigrao prihvatom gotovo još jednog grada izbjeglica i prognanika, osobito iz Bosanskog Broda i Bosanske Posavine .Posljedice velikih  materijalnih razaranja najviše su se    osjetile u gospodarstvu, a nisu bili pošteđeni ni objekti školstva, kulture , znanosti i zdravstva te stambeni objekti i komunalna infrastruktura.    

 

Razglednicemt_gallery:Razglednice 

PLAĆANJE GRADSKIH RAČUNA BEZ NAKNADE
U poslovnicama Gradske blagajne mogu se platiti i svi ostali računi uz naknadu od 2,00 kune po uplatnici

Radno vrijeme Gradskih blagajni:
-
Trg Ivane Brlić-Mažuranić 7a (Korzo) Ponedjeljak - Petak  07:30-18:30, Subota  08:00-12:00
- Horvatova (Tržnica) Ponedjeljak - Subota  07:00-13:00

Digitalna pisarnica

Status vašeg predmeta možete provjeriti unosom pina (koji ste dobili u pisarnici Gradske uprave) na sljedeći način:

SMS-om na broj:
099 730 27 12

Upute:
U sadržaj poruke utipkajte pin.

E-mail:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Upute:
U polje Subject/Predmet unesite pin. Područje za sadržaj ostavite prazno.