• 14.jpg
  • 7.jpg
  • 2.jpg
  • 1.jpg
  • 12.jpg
  • 5.jpg
  • 20.jpg
  • 19.jpg
  • 17.jpg

Znameniti Brođani

Matija Mesić

Matija Mesić (Brod na Savi, 19. veljače 1826. - Zagreb, 6. prosinca 1878.), hrvatski povjesničar i prvi rektor zagrebačkog Sveučilišta.

Kanonik zagrebački Stjepan Ilijašević bio mu je ujak, pa je Matiju, koji je prve škole učio u Brodu i Požegi, primio u svoju kanoničku kuriju i slao u školu. Stupio je u sjemenište, a biskup Haulik šalje ga kao nadarenog učenika u bečki Pazmaneum i Prag. Nakon što je završio studije teologije, povijesti i zemljopisa u Beču i Pragu, vratio se u Zagreb u doba buđenja nacionalne svijesti pod utjecajem ilirskog pokreta i Gajevih novina Danice ilirske. Tada se pokazala potreba da se u nastavi, umjesto njemačkog, uvede materinji jezik. Mesić je imenovan profesorom povijesti i ravnateljem tadašnje Pravoslovne akademije, gdje se i sam zauzimao da materinji jezik bude i nastavni jezik. U tom je smislu pisao znanstvene radove, prevodio neke od prvih školskih priručnika na hrvatskome jeziku te redigirao povijesnu dokumentacijsku građu.
Napravio je kritičko izdanje Poljičkog statuta i Acte croatice Ivana Kukuljevića, sredio Krčelićevu korespondenciju i spise Stanka Vraza. Nakon sloma apsolutizma i vraćanja Ustava godine 1860. hrvatski je Sabor pristupio osnivanju Svečilišta. Uz glavnog pobornika Josipa Jurja Strossmayera i Matija Mesić je mnogo pridonio tom osnivanju. Izabran je za prvog rektora Sveučilišta, koje je svečano otvoreno potkraj listopada 1874. govorom bana Ivana Mažuranića. Uz pedagoški rad Matija Mesić i dalje se bavio znanstvenim proučavanjem hrvatske povijesti. Prvi je obradio cijela poglavlja i epohe, sistematizirajući tako golemu građu. Njegov je doprinos hrvatskoj povijesnoj znanosti neprocjenjiv, jer se upravo Mesićevom zaslugom sačuvalo mnoštvo dokumenata iz naše starije povijesti. Za Akademijin Rad napisao je niz rasprava: O banovanju Petra Berislavića, O plemenu Berislavića, U slavu tisućgodišnjice krunidbe kralja Dmitra Zvonimira...
No, njegovim se glavnim djelom smatra Život Nikole Zrinskog, nastao 1866. godine, dotad najopsežniji i najkritičnije obrađen životopis u hrvatskoj povijesnoj literaturi. Mesićev život i rad opisao je i ocijenio njegov najbolji učenik Tadija Smičiklas, koji ga je i naslijedio na Sveučilištu kao profesor hrvatske povijesti.

PLAĆANJE GRADSKIH RAČUNA BEZ NAKNADE
U poslovnicama Gradske blagajne mogu se platiti i svi ostali računi uz naknadu od 2,00 kune po uplatnici

Radno vrijeme Gradskih blagajni:
-
Trg Ivane Brlić-Mažuranić 7a (Korzo) Ponedjeljak - Petak  07:30-18:30, Subota  08:00-12:00
- Horvatova (Tržnica) Ponedjeljak - Subota  07:00-13:00

Digitalna pisarnica

Status vašeg predmeta možete provjeriti unosom pina (koji ste dobili u pisarnici Gradske uprave) na sljedeći način:

SMS-om na broj:
099 730 27 12

Upute:
U sadržaj poruke utipkajte pin.

E-mail:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Upute:
U polje Subject/Predmet unesite pin. Područje za sadržaj ostavite prazno.