fbpx
 
 
  • Gradska uprava
  • Tržnica
  • Bazeni
  • Kruzni tok
  • Svačićeva ulica
  • Kajak

PRAPOVIJESNO RAZDOBLJE


Geološki nalazi  šireg područja brodske okolice sežu u vrijeme paleozoika (oko 300 milijuna godina starosti), a najstariji tragovi pojave živih bića pripadaju vremenu tercijara (oko 20 milijuna godina starosti) i vežu se uz nalaze fosila  Panonskog mora (okamenjeni puževi, školjke, ježinci, ribe, koralji, zvjezdače i slično). Najznačajniji su nalazi kralježaka kita i zubi morskih pasa. Kopneni sisavci  javljaju se u ovom prostoru u vrijeme kvartara ( oko milijun godina starosti).Osobito su česti nalazi  mamuta, spiljskog medvjeda, bizona, jelena lopatara, a najznačajniji je nalaz lubanje stepskog slona pronađenog pri iskopu kanala Glogovica u samom gradu  1957. godine. Ovaj primjerak datira se oko 400 tisuća godina starosti i predstavlja  najcjelovitiji takav nalaz u ovom dijelu Europe. Najstariji  nalazi ljudske prisutnosti u okolici  sežu u vrijeme starijeg neolitika( mlađe kameno doba – 8000 godina starosti), vrijeme stvaranja prvih naselja, kada se osim lovom i ribolovom čovjek počinje baviti stočarstvom i zemljoradnjom, a živi u zemunicama. Uvjeti za život u brodskoj okolici bili su vrlo povoljni, jer se javlja velik broj naselja najstarije neolitičke kulture u jugoistočnoj Europi – starčevačke  kulture.U gradu i okolici postoji desetak lokaliteta ove kulture, a najznačajnija nalazišta su na Igraču kraj Broda, Ciglani u Brodu i na Dužinama kraj Zadubravlja. Brojni arheološki lokaliteti i nalazi svjedoče  o seobama  različitih populacijskih elemenata i  donošenju novih kultura, novih načina života:sopotske, badenske,kostolačke, vučedolske, vatinske, kulture žarnih polja i dolaska novih doba- brončanog, starijeg  i mlađeg željeznog doba. U četvrtom stoljeću prije Krista stižu u naše krajeve Kelti iz Galije, zauzimaju prostor Slavonije pa tako i brodsku okolicu. Keltska vlast traje sve do prvog stoljeća prije Krista, kada u ovo područje prodiru Rimljani.

RIMSKA MARSONIJA

Do dolaska Rimljana na ovim su prostorima  živjela panonska plemena, srodna Ilirima, mjestimično pomiješana s Keltima. Brodski kraj pripadao je moćnom panonskom plemenu Breuka koji su zauzimali veliko područje s obje strane Save od Broda do Srijemske Mitrovice te  vukovarski i vinkovački kraj. Nakon gušenja velikih panonskih pobuna ( 12.godine pr.n.e i 9. godine n.e. ) Panonija je pokorena i postaje rimska provincija .Počinje postupni proces njene romanizacije i urbanizacije .Da su Breuci bili  masovno uključeni u rimsku vojsku svjedoče nalazi nekoliko rimskih vojničkih diploma i mnogi nadgrobni spomenici. Za Marsoniju , odnosno za Brod je posebno značajna rimska diploma pronađena  u Savi nizvodno od Broda 1997.  a izdana je 71. godine u vrijeme cara Vespazijana  veteranu rimske vojske Likaju, stanovniku Marsonije koja se na diplomi javlja u obliku MARSVNNIA. Ovo je prvi pisani naziv antičkog grada na mjestu današnjeg Broda. Oblik Marsvnnia potvrđuje mišljenje o domaćem podrijetlu ovog imena koji je do danas sačuvan u nazivu rječice Mrsunje .Diploma predstavlja najbolje očuvani primjerak somenika te vrste i velik je doprinos hrvatskoj arheološkoj znanosti i brodskoj kulturno-povijesnoj baštini.                                             

 

BROD

U srednjovjekovnim pisanim izvorima Brod se pod tim imenom, prema dosadašnjim spoznajama, prvi put spominje 20.srpnja 1244. godine u darovnici hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Nalazio se na ušću Mrsunje  u  Savu i bio u posjedu znamenite i moćne feudalne obitelji Berislavića Grabarskih. Pridjev Grabarski dobili su po matičnom posjedu u selu Grabarju u blizini Slavonskog Broda.
Brod  kakav je u svojoj osnovi i danas u staroj jezgri  izgradili su Berislavići na prijelazu  15. i 16. st. Imao je oblik pravokutnika sa zemljanim bedemima i opkopima  zbog obrane od Turaka. Brod je u njihove ruke pao 1536. godine i ostao pod turskom vlašću sve do 1691. kada su ga u sklopu oslobođenja Slavonije od Turaka  konačno oslobodili ban Nikola Erdody i general Herzog de Croy. Uspostavom mira između Austrije i Turske Sava postaje stalnom granicom između dviju država, a posavski dio Slavonije uključuje se u obrambeni sustav Vojne krajine. 

TVRĐAVA

Tvrđava Brod - Arhitektonska projekcija obnove barokne tvrđave

Važan događaj u povijesti Broda 18. stoljeća svakako je izgradnja tvrđave  za obranu od Turaka, iako ta njezina svrha nikada nije  u praksi  potvrđena. Odluka o početku gradnje  brodske tvrđave donesena je 1715. godine, a provedbu generalnog plana izgradnje odobrio je osobno, svojim potpisom princ Eugen Savojski .Već u vrijeme njene gradnje turska je opasnost znatno oslabila, a uskoro stvarno više nije ni postojala.Za izgradnju tvrđave iskorišten je  slobodan prostor između civilnog naselja i stare utvrde koja je čuvala prijelaz preko Save. Zbog  političkih, financijskih, materijalnih i tehničkih razloga dolazilo je do čestih prekida gradnje, tako da je izgradnja punog, izvornog  obujma tvrđave trajala gotovo 60 godina, a odvijala se u nekoliko faza. Ovaj veliki fortifikacijski kompleks  u punom opsegu prostirao se na šezdesetak hektara .Funkcija pograničnog  obrambenog objekta ukinuta je 1860. godine U prvoj polovici  19. stoljeća u tvrđavi  su, uz već ranije izgrađene bolničke, gospodarske, vojne ,stambene zgrade, kapelicu, kapelanov stan i druge pomoćne  zgrade, zdence i mostove, i  na tvrđavskoj glasiji podignuti parkovi. Ostatak dijela parka podignutog na tvrđavskoj glasiji danas je gradski park «Klasije» Budući da je tijekom 18. i 19. stoljeća granica između  austrijskog i turskog carstva čvrsto ostala na Savi, sve do 1878. tvrđava je uglavnom služila  kao skladište i prepreka mogućem ubacivanju neprijatelja pravcem kroz srednju Slavoniju. Te je godine brodska tvrđava poslužila kao glavno polazište za austro-ugarsku okupaciju Bosne i HercegovineNakon toga je tvrđava prestala  biti pogranična utvrda, ali  je  zadržala u funkciji vojarne sve do rujna 1991. kada je u kraćoj borbi s Hrvatskom vojskom  bivša JNA položila oružje. U ožujku 1994. Hrvatska vojska predala je tvrđavu na upravu Gradu Brodu, čime su stvoreni uvjeti za njezinu obnovu i integraciju u gradsku jezgru. U obnovljenim tvrđavskim vojnim objektima danas  su Klasična gimnazija, Gradsko poglavarstvo, Glazbena škola, Galerija umjetnina Branka Ružića, Turistički infocentar. U tijeku su radovi na obnovi trga s kapelicom sv. Ane.                                  

BROD U NOVIJE DOBA

Brod u Domovinskom ratuUkinućem Vojne granice  1871. Brod dobiva status grada i postaje središte velikog područja Sjeverno i južno od rijeke Save. Nastaje  grad srednjoeuropske arhitekture s palačama bogatih trgovaca i industrijalaca  u stilu  historicizma i secesije. U dodiru s različitim kulturama razvijao se kao snažno  prometno središte, razvijajući u početku trgovinu i obrt, a početkom 20. stoljeća  počinje se razvijati u jako industrijsko središte. Utemeljena je drvna industrija Slavonija, a zatim 1921.  i Tvornica vagona, strojeva i mostova  Brod na Savi. Kao jako industrijsko i prometno  središte grad je  doživio teška razaranja u Drugom svjetskom ratu s gotovo potpuno uništenom industrijom i prometnom infrastrukturom.Brod je uz Zadar bio najviše bombardiran grad u Drugom svjetskom ratu. Brzi razvoj u jako obrazovno, kulturno  i industrijsko središte grad doživljava od 1945. do 1985. godine kad u njemu djeluju poduzeća Đuro Đaković, Slavonija DI, Oriolik, PPK Jasinje i druga  u svijetu  poznata poduzeća. Raspad bivše države i agresiju JA, Srbije i Crne Gore grad je dočekao s 55 tisuća stanovnika. Hrvatski duh i opredjeljenje za neovisnu i demokratsku Hrvatsku  Brod je  u Domovinskom ratu  platio teškim sedmomjesečnim razaranjima u kojima su poginula 182 stanovnika grada, od kojih 28 djece, 591 Brođanin je ranjen, a s područja  brodske općine u obrani Hrvatske poginulo je 399  hrvatskih vojnika čija su imena uklesana u spomenik poginulim braniteljima u središtu garda. Iznimno humanu ulogu Brod je odigrao prihvatom gotovo još jednog grada izbjeglica i prognanika, osobito iz Bosanskog Broda i Bosanske Posavine .Posljedice velikih  materijalnih razaranja najviše su se    osjetile u gospodarstvu, a nisu bili pošteđeni ni objekti školstva, kulture , znanosti i zdravstva te stambeni objekti i komunalna infrastruktura.    


Razglednice

Obrasci

Obrasci za podnošenje zahtjeva, zamolbi i sl.

Pristup informacijama

Pravo na pristup informaciji ostvaruje se podnošenjem zahtjeva

Prijavi problem

Mobilna aplikaciju za brže rješavanje komunalnih problema

Ured za građane

Brže i učinkovitije rješavanje predmeta koji se vode u upravnim odjelima Grada.

Servis 48 sati

Imate li ideje, prijedloge, pitanja o područjima za koja se brine grad Slavonski Brod.

Službeni glasnik

Službeni glasnik

Proračun Grada Slavonskog Broda

Proračun Grada Slavonskog Broda

Sudjelujte u kreiranju gradskog proračuna

Sudjelujte u kreiranju gradskog proračuna

Onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu

Onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu

Cjenici i opći uvjeti komunalnih usluga

Cjenici i opći uvjeti komunalnih usluga

Ugovori i javna nabava

Ugovori i javna nabava

Jednostavna bagatelna nabava

Jednostavna bagatelna nabava

Oglasna ploča

Oglasna ploča

Važeći prostorni planovi

Važeći prostorni planovi

Informativno glasilo

Informativno glasilo Grada Slavonskog Broda

U Svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić

U Svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić

U Svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić

Katarinski sajam

Katarinski sajam

Katarinski sajam

Dječji sajam

Dječji sajam

Dječji sajam

Božićni sajam

Božićni sajam

Božićni sajam

Sajam cvijeća

Sajam cvijeća

Sajam cvijeća

Javni gradski bicikli

Unajmi bicikl putem terminala, mobilne aplikacije ili pametne kartice i uživaj u vožnji!

Hotspot u gradu

Trg Ivane Brlić-Mažuranić, Gradska tržnica, Brodska Tvrđava, Franjevački samostan

Digitalna pisarnica grada

Status vašeg predmeta možete provjeriti unosom korisničkog pina

0800 200 217

Ostavite Vašu poruku na besplatnom info broju

stanovi vdoesna

Grad Slavonski Brod, Vukovarska 1, HR-35000 Slavonski Brod, Tel: +385 (0)35 217 000
Radno vrijeme Gradske uprave: Ponedjeljak-Petak od 7.00 do 15.00 sati
Besplatni info telefon: 0800 200 217
Kontakti Gradske uprave

 

facebook YouTube vimeo 

hrenfrdeit