Na razini Republike Hrvatske prošle su godine sklopljena tek 64 braka više nego u 2024., a gotovo identičan trend zadržali su i hrvatski gradovi. Istovremeno se broj razvoda osjetno povećao – za čak 610 ili 16,19 posto u gradskim središtima, pokazala je analiza Gradonačelnik.hr prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu.

Brak u Hrvatskoj posljednjih desetljeća prolazi kroz vidljive promjene pod utjecajem društvenih, gospodarskih i demografskih okolnosti. Dok ga dio građana i dalje smatra jednim od temeljnih stupova obiteljskog života, sve je više onih koji zajednički život biraju bez formalnog sklapanja braka ili odluku o vjenčanju odgađaju za kasnija životna razdoblja. Nekada gotovo podrazumijevan životni korak, brak je danas u većoj mjeri pitanje financijske sigurnosti, osobnih izbora i životnih planova.

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da se brakovi u Hrvatskoj sklapaju rjeđe i u sve kasnijoj životnoj dobi u odnosu na neka ne tako davna desetljeća. U 2025. godini sklopljeno je 17.270 brakova, odnosno 64 više nego godinu ranije (17.206), ali i 36 manje nego 2023. godine (17.306), što je i dalje gotovo dvostruko manje nego sredinom prošlog stoljeća. Najmanji broj vjenčanja zabilježen je tijekom pandemijske 2020., dok je rekord u novijoj povijesti ostvaren 2008. godine, kada je sudbonosno „da“ izgovorilo više od 23 tisuće parova. Istodobno se prosječna dob ulaska u prvi brak značajno povećala pa danas mladenke najčešće ulaze u brak oko tridesete godine života, a mladoženje nekoliko godina kasnije.

Ipak, unatoč dugoročnim promjenama, podaci za 2025. godinu donose određeni optimizam. Naime, u odnosu na 2024., broj vjenčanja na nacionalnoj razini blago je porastao, a još važnije da je u gotovo polovici hrvatskih gradova zabilježen je pozitivan trend sklapanja brakova.

Promatrajući promjene na razini gradova, rast broja sklopljenih brakova evidentiran je u 59 sredina, dok je u njih 64 zabilježen pad, što ukazuje na prilično ujednačena demografska kretanja. Ipak, nekoliko gradova jasno se izdvaja po izraženijem povećanju broja vjenčanja.

Najveći rast ostvaren je u Puli, gdje je tijekom 2025. sklopljeno čak 76 brakova više nego godinu ranije (219 u odnosu na 143). Slijedi Zadar s povećanjem od 41 braka, dok su među gradovima s najizraženijim pozitivnim pomakom Jastrebarsko (+27) te Koprivnica, Rijeka i Slavonski Brod, koji bilježe po 24 nova braka više nego 2024. godine. Uz njih, značajan rast – po 20 sklopljenih brakova više – zabilježen je i u Ivanić-Gradu, Samoboru, Đakovu i Vukovaru.

Posebno se ističe Slavonski Brod, koji ne samo da bilježi značajan rast, već se i ukupnim brojem sklopljenih brakova svrstava među vodeće hrvatske gradove. Tijekom 2025. godine u tom je gradu sklopljeno 267 brakova, čime potvrđuje stabilnost i kontinuitet u sklapanju bračnih zajednica. Povećanje od 24 braka dodatno ga pozicionira među gradove koji najviše doprinose pozitivnom nacionalnom trendu.

Ovi podaci pokazuju kako, unatoč promjenama u društvu, kasnijem ulasku u brak i sve češćim alternativnim oblicima zajedničkog života, brak i dalje ima važnu ulogu u hrvatskom društvu. Rast u brojnim gradovima sugerira da se odluka o sklapanju braka i dalje donosi, ali promišljenije i često u stabilnijim životnim okolnostima nego ranije.

Zaključno, iako je riječ o umjerenom porastu, pozitivni pomaci u gotovo polovici hrvatskih gradova uz primjere poput Slavonskog Broda pokazuju da interes za sklapanje braka nije nestao, već se prilagođava suvremenim društvenim i ekonomskim uvjetima.